Preporod Travnik

U Centru za kulturu Općine Travnik 21. aprila predstavljena je druga knjiga dr. sc. Kenana Dautovića "Srednjovjekovna Bosna u areni političke historiografije".
Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" Travnik, osim što je organizator promocije, izdavač je i druge knjige dr. Dautovića.
Knjigu, koja je rezultat istraživačkoga rada dr. Kenana Dautovića, brojnoj travničkoj publici predstavili su gospođa Fatima Maslić, historičarka umjetnosti, direktorica Zavičajnog muzeja Travnik, gospodin Anto Zirdum, književnik, i docent doktor Izet Šabotić, historičar, direktor Kantonalnog arhiva u Tuzli, koji i je i jedan od recenzenata ove knjige.
Dobroj atmosferi, svojim muzičkim nastupom, doprinijela je Aida Cerić, profesorica muzike iz Donjeg Vakufa.
Travnički Preporod je, slijedom preporuka recenzenata, uvaženih profesora dr. sc. Izeta Beridana i dr. sc. Ćamila Huseinbašića, na promociju pozvao predmetne nastavnike, odnosno profesore historije iz svih škola s područja Srednjobosanskog kantona i uručio im po jedan primjerak knjige za školske biblioteke.

„Patinirani Travničanin“, kako je za Seada Sarića izjavio poznati bh režiser Mirza Idrizović u jednoj od posljednjih tv-reportaža koju je snimao po Bosni, negdje u ljeto 1995. godine, briljantna je konstatacija kojom se možda ponajbolje opisuje karakter Sejine ličnosti.
Plemenitaško porijeklo, način života, njegov ukupni sociološko-kulturološki habitus ukorijenjen u život Travnika i Travničana stvorili su patinu koja je svojim finim slojevima protkala literarne retke „Travničke harmonike“, njegove jedine knjige kojom je Travnik obogatio za antologijsku vrijednost više.
Knjigu je 1997. godine objavio ŠIP „Borac“ Travnik, ali je ona u stvari nastala u „Divanovoj“ radionici, ondašnjem „Preporodovom“ klubu koji je dobio ime po istoimenom časopisu. Klub „Divan“ je tokom rata bio smješten u prizemlju Rodne kuće Ive Andrića. Imao je priključak na struju pa smo se mi iz redakcije sastajali tu skoro svake večeri da pogledamo dnevnik, prokomentiramo dnevne informacije sa ratišta, politička dešavanja ili smo se dogovarali o pripremi kulturnih programa, smišljajući različite načine kako ih ostvariti. Imali smo podijeljene uloge i upinjali se da svako u svojoj oblasti uradi najbolje što može. Sejo je to činio sa posebnom lakoćom, kao da je sa sobom nosio pregršt gotovih tema, začinjenih humorom. Svojom pričom nas je naprosto „razgaljivao“, punio energijom, a mi smo ga u naletu oduševljenja nagovarali da baš to prenese na papir.